Poštovani roditelji,
Pozivamo vas da se obratite našoj stručnoj službi u sklopu Savjetovališta za roditelje, ukoliko vam je potrebna stručna pomoć, savjeti, konzultacije i podrška u odgoju djece.
Psiholog:
Antonia Sunara,
Mob: +385 91 225 4804
Pedagog:
Marija Beljan
Mob: +358 91 225 4803
Edukacijski rehabilitator:
Asja Podrug,
Mob: +385 91 225 4806
Logoped:
1. Nada Raič,
Mob: +385 91 225 4807
2. Marija Pašalić
Zdravstvene voditeljice:
1. Vlatka Čović,
zdravstvena.voditeljica1@dv-kastela.hr
Mob: +385 91 225 4802
2. Jelena Čagalj,
zdravstvena.voditeljica2@dv-kastela.hr
Mob: +385 95 225 4809
Rad stručnog suradnika defektologa-rehabilitatora u vrtiću usmjeren je na:
• praćenje razvoja djece i sagledavanje individualnih razvojnih potreba djece u svim skupinama
• pravovremeno prepoznavanje teškoća u razvoju
• otklanjanje ili ublažavanje teškoća u razvoju edukacijsko-rehabilitacijskim pristupom u neposrednom radu s djecom u grupi i individualnom radu
• poboljšavanje uvjeta za integraciju djece s teškoćama u razvoju u vrtić razvojem pozitivnih stavova prema integraciji, odabirom primjerene opreme, didaktike i poticajnih aktivnosti
• podrška roditeljima u razumijevanju djetetovih potreba i prihvaćanju teškoća (roditeljski sastanci, savjetovanje, upućivanje po potrebi u druge ustanove)
• podrška odgojiteljima u planiranju aktivnosti, neposrednom radu i proširivanju stručnih znanja
Roditelj može potražiti savjet i pomoć defektologa kada njegovo dijete ima neku razvojnu poteškoću ili ako ga brine ponašanje i razvoj djeteta.
To može biti u nekom od sljedećih slučajeva:
× Ako u ranom razvoju djeteta postoje faktori rizika (prijevremeno rođeno dijete, komplikacije u porodu, mala porođajna težina…) i dijete se sporije motorički ili govorno razvija.
× Ako dijete ne vidi ili ne čuje dobro (npr. približava materijal očima, naginje glavu, često trlja oči, ne odaziva se uvijek na svoje ime ili ne slijedi upute…).
× Ako dijete u dobi od 3,5 godine ne uspijeva složiti sliku iz barem 2 dijela; ili u dobi od 5 godina puzzle od više dijelova.
× Ako u 4. godini dijete ne pronalazi parove predmeta po boji, veličini ili obliku, te ako u toj dobi ne može prebrojati do 4 predmeta.
× Ako je igra djeteta jednolična i nedovoljno maštovita, te se čini da dijete ne pokazuje interes za igračke ili se njima igra na „neuobičajen“ način.
× Ako dijete ima poteškoća s pamćenjem.
× Ako dijete u dobi 4 do 5 godina ne drži pravilno olovku, a crtež je siromašan bez prepoznatljivih elemenata.
× Ako u godini pred polazak u školu ne može slijediti pravila društvenih igara.
× Ako se ne može duže zadržati u nekoj igri, slušati dulje priče, te brzo prelazi s jednog na drugi sadržaj ili je stalno u pokretu.
× Ako ne uspostavlja kontakt očima, ne pokazuje interes za vršnjake, te ima teškoća u komunikaciji s okolinom.
Poštovani roditelji, ukoliko ste zabrinuti za razvoj ili ponašanje Vašeg djeteta, možete potražiti savjet defektologa.
Asja Podrug, prof. def. i spec. rane intervencije
Logoped – stručni suradnik u dječjem vrtiću
Što je to logoped?
Logoped je osoba koja se bavi djecom s jezično – govorno – komunikacijskim teškoćama. To je osoba koja pomaže djeci pronaći izgubljeni glas, osoba koja pomaže djeci pronaći pravilan redoslijed glasova u riječi. Osoba koja pomaže djeci koja su netečna u govoru, djeci koja mucaju ili su brzopleta u svom govoru. Osoba koja pomaže djeci usporena/zakašnjela govorno – jezičnog razvoja. Osoba koju možete pronaći i u Vašem vrtiću.
Koje sve jezično – govorno – komunikacijske teškoće mogu biti prisutne u dječjoj dobi?
• Artikulacijski poremećaji
• Jezični poremećaji
• Poremećaji tečnosti govora (mucanje i brzopletost)
• Fonološki poremećaji
• Poremećaji glasa
• Poremećaji socijalne komunikacije
• Motorički govorni poremećaji
• Poremećaj iz spektra autizma
• Kraniofacijalne govorne teškoće (rascjepi usne i nepca)
• Oštećenja sluha
• Disfagije
• Afazija
• Selektivni mutizam
• Poremećaj slušnog procesiranja (PSP)
Kako i što sve uopće radi logoped u vrtiću?
Logopedske vježbe uglavnom traju pola sata (30min.) u terminima 1 put tjedno (za predškolce), do 1 put u 2 ili više tjedana (za mlađu djecu), ovisno o teškoći. O terminima se dogovaram zajedno s roditeljima, ovisno o njihovim mogućnostima dovođenja djeteta na logopedske vježbe.
Kako u vrtiću prvenstveno radim posao stručnog suradnika, uz svakodnevne redovite logopedske vježbe moram još pronaći vremena i za izradu priprema rada, logopedsku dokumentaciju i dokumentaciju djece, opservacije djece s teškoćama i izradu izvješća tih opservacija, savjetovanje roditelja i odgojitelja za rad s djecom s govorno – jezičnim teškoćama, organiziranje i održavanje radionica za roditelje i odgojitelje, rad u stručnom timu vrtića, rad u aktivu predškolskih logopeda, rad u Hrvatskom logopedskom društvu – podružnici Split.
A zašto baš vrtić?
Pa zar u vrtiću nije najljepše?! Toliko igre, toliko bezbrižnosti, a opet toliko učenja i sazrijevanja kroz igru. Vrtićka dob najidealnija je za prevenciju i rehabilitaciju govorno – jezičnih poteškoća djece, tj. pravovremenim vježbama mnoge teškoće mogu se prevladati do škole.
Gledajući starije kolegice na mnogobrojnim vježbama tijekom studentskih dana jedva sam čekala i sama započeti raditi s djecom, pomažući im pronaći ono izgubljeno…
Nada Raič, prof. logoped
Dalma Luketin, stručna suradnica – psiholog zaposlena je u našem vrtiću od 1996. godine.
29. svibnja 2018. godine napredovala je iz zvanja psihologa – mentora u zvanje psihologa – savjetnika.
Što i kako radi psiholog u vrtiću?
Dalma Luketin često neposredno boravi u odgojnim skupinama prateći ostvarivanje programskih zadaća ustanove, ponašanje djece i dodatne potrebe odgojitelja. Svakodnevnom komunikacijom s odgojiteljima dobiva povratnu informacije o aktualnim događanjima u ustanovi te predlaže primjerene oblike rada s djecom.
Kontinuirano i sustavno prati proces prilagodbe djece i njihove razvojne posebnosti kao i specifične posebnosti djeteta. Zalaže se za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u redovne skupine sustavno prateći njihov razvoj.
Poseban doprinos daje i u osmišljavanju programa rada s potencijalno darovitom djecom pri čemu sudjeluje u procesu procjene njihovih sposobnosti, realizaciji programskih aktivnosti, interviziji, savjetovanju odgojitelja, roditelja te godišnjoj evaluaciji rada. U svom cjelokupnom radu promiče ideju o zaštiti dječjih prava te se dodatno angažira u promociji i primjeni CAP programa prevencije zlostavljanja.
Prepoznatljivi rezultati profesionalnog djelovanja vidljivi su u brojnim stručnim publikacijama koje objavljuje samostalno ili u koautorstvu: Hiperaktivno ponašanje djece i mladeži ( ODRASTATI, Zbornik radova, Kaštela 2005.), KAKO: Kvalitenim aktivnostima kreiramo odgoj, 2006. Kad je mozgu dosadno (u: Mirisi djetinjstva, 2014.) Informatizacija rada u dječjem vrtiću kao preduvjet življenja u sadašnjosti i odgajanja za budućnost (u Mirisi djetinjstva, 2016.), Roditeljstvo je dvosmjeran odnos, 2015.
Psihologinja kontinuirano radi na interakciji i razmjeni iskustava s odgojiteljima u pravcu unaprjeđivanja kvalitete rada u vrtiću. Odgojiteljske kompetencije razvija i dodatnim edukacijama: Metafora – primjena u praksi, Kako uvjerenja utječu na ponašanje, Hiperaktivno dijete – različito viđenje i druge teme.
Suradnju s roditeljima ostvaruje uspješno i uz međusobno uvažavanje, u individualnim kontaktima ili putem roditeljskih sastanaka. Provodi edukativne radionice i predavanja usmjerena na razvoj roditeljskih kompetencija: Odgovornost roditelja, odgovornost djece, Što umjesto kazne, Emocionalna i socijalna spremnost za školu itd. te set radionica u sklopu programa RASTIMO ZAJEDNO.
Možda i znate, ali DV “Kaštela” ima:
× 13 vrtića,
× 39 skupina djece,
× 57 odgojiteljica,
× 1 ili 2 skupine male škole,
× godišnje nikad manje od 5 pripravnica,
× 900 upisane djece,
× otprilike 150 neupisanih kandidata,
× 300 ljutih roditelja,
× 600 baka i djedova jednako ljutih i uvrijeđenih
× …i jednog (1) pedagoga.
(Ne žalim se – volim izazove)
Ali…šta je to pedagog?
Devetnaest godina radim u vrtiću i ni jedno od djece koje sam pitala – šta želi biti kad odraste, nije odgovorilo – pedagog.
Kad me odrasli pitaju šta radim, vrlo mi je lako odgovoriti (oni, za razliku od djece, prihvaćaju svaki odgovor).
Pa onda ja kažem:
– osmišljavam, realiziram i valoriziram kurikulum (tu svi padnu u nesvijest)
– pratim da svako dijete ima humanistički, individualni pristup (tu se prave da su razumijeli)
– provodim akcijska istraživanja (?)
– osiguravam poticajnu okolinu
– organiziram edukacije za odgojitelje
– radim na senzibiliziranju roditelja
itd., dok me, izbezumljeni ne prekinu.
Ali kad uđem u skupinu, kad razgovaram s djecom i kad me ona pitaju – ko sam i šta je to pedagog…e tu se malo “zblesim”.
Obično odgovorim “ja sam prijateljica vaše tete”…i to najozbiljnije mislim.
Prije vrtića radila sam u osnovnoj, srednjoj i jednoj privatnoj školi i uvijek sam se osijećala nekako osamljeno i ranjivo.
U vrtiću je sasvim drugačije.
Možda zato što prihvaćamo djecu na početku njihovog puta pa nam se čini da je sve nekako “otvoreno i dozvoljeno”, puno nade da se još mnogo toga može napraviti. Granica između radnog i slobodnog vremena se briše (u slobodno vrijeme pišem tekstove za djecu), a kad ugledam odgojiteljice kako u ponedjeljak ujutro donose u vrtić granje, drvlje i kamenje, znam da su vikend provele isto kao i ja.
Par puta sam na posao odvela svoju kćer i rekla je, a da je nisam ni pitala, kad odrastem želim biti to šta si ti – pedagogica.
Možda je djetinjasto, ali to doživljavam najvećim uspjehom svoje “karijere”. Sigurno i zato što doista nikad nisam imala ambiciju veću od toga da budem, ako ne najbolja, a onda prava prijateljica svojim odgojiteljicama.
I znate šta…istina je ono šta pričaju…sve dobro koje sam dala mi se i vratilo.
Meri Žitković Babaja, prof. ped. i soc.
Zdravstveni voditelj u vrtiću je viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i unapređivanju zaštite zdravlja djece i ima ulogu prvog promicatelja zdravlja.
________________________________________
Vlatka Čović,bacc.med.tech., zdravstvena voditeljica 091 2254802
Jelena Čagalj,bacc.med.tech., zdravstvena voditeljica 095 2254809
24 rujna, 2024
23 rujna, 2024
16 rujna, 2024