Vrtić „Maginja“ nalazi se u Kaštel Sućurcu.
Odgojno-obrazovni rad odvija se u četiri skupine poludnevnog programa u koje je uključeno 80 djece u dobi od treće do sedme godine života.
Naš pristup djetetu kreće iz postavke da je vrtić mjesto cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djeteta. Kontinuirano stvaramo primjereno okruženje u kojem djeca ostvaruju interakcije s prostorom, materijalima, drugom djecom i odraslima.
Odgojno obrazovni proces oblikujemo tako da podupiremo cjeloviti razvoj djeteta kroz različita područja učenja. Potičemo i osnažujemo prirodnu znatiželju djece, osiguravamo im aktivnosti u kojima se poštuju njihovi interesi i potrebe a ujedno ih učimo preuzimanju odgovornosti i samoprocjeni.
Suradničkim i partnerskim odnosom odgojitelj-roditelj-dijete pomoći ćemo djetetu da se razvije u samopouzdanu, samostalnu, emocionalno senzibilnu, odgovornu, kreativnu i prije svega sretnu zadovoljnu osobu.
ČITAJ MI
Čitanje od najranije dobi igra ključnu ulogu u razvoju dječjih kognitivnih, jezičnih i socijalnih vještina. Kako bismo potaknuli ljubav prema knjigama i čitanju kod djece predškolske dobi, naša ustanova je, u suradnji s Gradskom knjižnicom u K. Sućurcu, provela je projekt pod nazivom “Čitaj mi”.
Cilj projekta bio je kroz zajedničke aktivnosti, posjete knjižnici i interaktivne čitateljske radionice, djecu upoznati s bogatstvom književnog svijeta i razviti naviku redovitog čitanja. Nastojali smo kod djece razviti ljubav prema knjigama i čitanju. Sudjelovanjem u čitateljskim radionicama i aktivnostima vezanim uz knjige, humanitarnoj akciji „Svoju knjigu daruj, tuđe srce obraduj“ u kojoj su djeca poklanjala svoje knjige djeci slabijeg imovinskog stanja, te susretima s književnicima (Jelena Pervan, Nada Jerčić) poticali smo djecu na dulje razdoblje koncentracije i usmjerene pažnje. Redovito smo posjećivali knjižnicu, čiji smo članovi, te smo posuđivali knjige koje smo čitali, kako u vrtiću, tako i kod kuće.
Redovitim čitanjem i slušanjem priča razvijali smo dječji vokabular, poboljšali izgovor i razumijevanje složenih rečenica. Knjiga je postala sastavni dio svih naših aktivnosti: razgovora, ilustracija, dramatizacija, poticala nas na stvaranje novih priča, izradu lutki i drugih rukotvorina, te na razna istraživanja.
Uočili smo da su djeca razvila svoje jezične, kognitivne i socijalne vještine. Zahvaljujući suradnji s gradskom knjižnicom, uspjeli smo stvoriti bogato i poticajno okruženje koje će djeci služiti kao temelj za buduće učenje i razvoj. Radujemo se budućim projektima koji će nastaviti poticati dječju maštu i ljubav prema knjigama.
MATEMATIKA JE SVUGDJE OKO NAS
odgojiteljica Ljiljana Radman Podrug
BOC, BOC IGLICAMA – ŠUMSKI JEŽEVI U NAŠEM VRTIĆU
Uređenjem i kultiviranjem okoliša jedna obitelj ježeva, mama i dvije bebe, ostala je bez svog staništa i našla se u opasnosti od kamiona i bagera. Našli smo se u prilici udomiti ih u našem vrtiću do povratka u divljinu. Ježevi su divlje životinjice koje su čest lik u dječjim pjesmicama i pričama i djeci su jako zanimljive i simpatične. Žive najčešće u suhim područjima, u živicama, uz rubove šuma, ali često i uz ljudska naselja. Veoma su oprezni i kada se nađu u opasnosti, smotaju se u kuglu.
Na balkonu naše sobe dnevnog boravka izradili smo im privremeno stanište. Donijeli smo slamnatu kućicu, ogradicu, suhu travu i lišće da se ugodno osjećaju.
Na internet stranicama i u knjigama pronašli smo informacije i zanimljive podatke o ježevima. Saznali smo da su svejedi, u prirodi se hrane malim kukcima, korijenjem i voćem a u našim vrtovima možemo im ponuditi hranu za mace.
Naši ježići spadaju u europske ježeve i zanimljivost je da ih nema na području Sjeverne i Južne Amerike. Iako se kreću i po danu, najaktivniji su noću. Tada idu u potragu za hranom i u toku jedne noći mogu prohodati i više kilometara.
Iz ovog situacijskog poticaja proizašle su razne aktivnosti. Čitali smo priče o ježevima, Ježevu kućicu, Kako zagrliti ježa, Jabuka također pjevali smo pjesmice, brojalice i gestovne igre o ježevima. Raznim likovnim tehnikama nacrtali smo ili izradili ježeve.
Neposredno iskustvo postavlja djecu u središte procesa učenja, potiče djecu da umjesto pasivnog primanja informacija istražuju, postavljaju pitanja i traže rješenja. Kroz neposredno iskustvo djeca imaju priliku primijeniti svoja znanja na stvarne situacije, povezujući nova znanja i spoznaje sa praktičnim primjenama a iskustveni doživljaji prirode i njenih elemenata potiče djecu da o njoj pričaju, pjevaju, izražavaju se likovno, pokretom, glazbom.
Nakon dva vesela, poučna i zanimljiva dana došlo je vrijeme da se naša mama ježica sa svojom djecom vrati u divljinu. Iako teška srca djeca su se pozdravila s ježićima i zaželjela im dug i sretan život.
Maja Karlović, DV Maginja Kaštel Sućurac
DIJETE I SCENSKA LUTKA
Naš projekt kuće “Čitaj mi ” nastavljamo od prošle godine. Djeci svakodnevno čitamo i listamo priče, slikovnice te razgovaramo o pročitanom. Surađujemo s GKK gdje redovito posuđujemo knjige gostujemo na čitanju priča i dogovaramo radionice.
KREATIVNO UČENJE KROZ GRAFIČKE MAPE
Pri planiranju i programiranju neposrednog odgojno-obrazovnog rada s predškolskom djecom permanentno smo u potrazi za strategijama stjecanja novih spoznaja koje mogu drugačije, individualnije, zabavnije, bolje odgovoriti na pitanja koja nam postavljaju djeca.
Grafičke mape jedan su od takvih medija u radu s djecom gdje im se nude različite vizualne aktivnosti, tipovi zadataka poput tražilica, skrivenih poruka, zagonetki ,sudokua, rebusa, premetaljki,mozgalica, kvizova…Cilj je da djeca znanja o predmetima i pojavama iz neposredne okoline raspoređuju u sheme, uz upotrebu ključnih oznaka ( Bromley i sur.,2014.). Takvi grafički prikazi najbliži su vezama koje postoje u ljudskom mozgu, a posebno razvijaju desnu stranu mozga zbog asimetrije pomoću mnemotehnika različitih oblika, boja, sličica. Na taj način bolje se pamti, akomodacija, asimilacija i semiotika mu pogoduju, a djeca takvo učenje doživljavaju kao iznimno aktivno i zabavno.
Naša polazišna pitanja:
Provedene aktivnosti: nađi vlastiti primjer, objasni, grupiraj, razlozi za i protiv, brani stav, otkrij pogrešku, pitaj, stvaraj slike i predodžbe, surađuj u timu,… a vještine koje smo razvijali su:
usredotočenost na zadatak, ustrajnost, dovršavanje započetoga, traženje drugih rješenja, kreativnost, od konvergentnog prema divergentnom mišljenju, poboljšanje govornih i grafomotoričkih vještina. Kada djeca dođu do zahtjevnije razine školskih zadataka lakše će ih rješavati ako su se već susrela s ovakvim načinom učenja.
odgojiteljica: Ljiljana Radman Podrug
LIKOVNIM STVARALAŠTVOM DO CJELOVITOG RAZVOJA DJETETA
Djeca od najranije dobi imaju potrebu podijeliti s drugima svoje osjećaje i iskustva, a likovni jezik često je jedan od najlakših načina da se izraze. Ako im omogućimo mnoštvo poticaja i materijala djeca mogu uživati u kreativnom procesu neopterećeni ishodom.
Kreiranje prostora za dječju igru i istraživanje treba dobro promisliti. Prostor može biti treći odgojitelj, tako da djeca u pomno oblikovanom okruženju razvijaju svoje vještine i stječu nova znanja. Likovnost se potiče kroz raznolikost. Djeci trebaju biti dostupni razni likovni materijali za spontano samoinicirano korištenje kao što su vodene boje, olovke, bojice, pastele, krede, plastelin ali i razni neoblikovani materijali, kartoni, tube, spužva, vuna, tkanina, prirodnine.
U vođenim aktivnostima također je važno da se tehnike izmjenjuju, ali i da se stvara na različitim podlogama: glatke, hrapave, nepravilne podloge. Crtačke podloge kao što su plahte, papiri, kartoni odgojitelj može postaviti na stol, pod, zid da djeca crtaju stojeći ili u pokretu. Također se može stvarati i u vanjskom prostoru vrtića koristeći rekvizite, penjalice, stabla i na još mnogo drugih načina. Tako djeci postaje zanimljivo stvarati te su motivirana za učestalo bavljenje likovnim aktivnostima. Nadalje, raznovrsnost se postiže u stvaranju na formatima različite veličine. Posebna je čar djeci stvarati na velikim formatima gdje imaju više prostora i veću slobodu izraziti se. Također, u kreiranju na velikim formatima djeca često stvaraju u malim grupama te razvijaju socio-emocionalne vještine i suradnju.
Različitim fotografijama, reprodukcijama umjetničkih djela, plakatima, knjigama, enciklopedijama i slikovnicama potaknut ćemo dječje stvaralaštvo. Važnost prostorno-materijalnog okruženja je neupitna kao i uloga odgojitelja te njegov način pristupa djetetu u likovnim aktivnostima. Odgojitelj djecu može zainteresirati, pozvati na istraživanje, hrabriti i poticati na isprobavanje novih tehnika, pokazivati raznovrsne mogućnosti ali istovremeno mora biti nenametljiv i ne uplitati se u aktivnost već djeci dati slobodu u istraživanju procesa i njihovom načinu izražavanja.
Likovne aktivnosti trebaju biti igra i istraživanje a djeci samo treba osigurati slobodu, prostor i vrijeme da se prepuste lakoći stvaranja i da razviju sve svoje kreativne potencijale.
ZDRAVI PETAK
Zdrava prehrana ključna je za pravilan rast i razvoj djece predškolske dob. Zato smo djeci svaki dan nudili košaricu s voćem i povrćem. Međutim, djeca su ga slabo konzumirala, te smo bacali jako mnogo hrane. U nastojanju da promijenimo njihove prehrambene navike i potaknemo zdrav odnos prema hrani, odlučili smo provesti projekt pod nazivom “Zdravi petak”.
Cilj ovog projekta bio je kroz interaktivne i zabavne aktivnosti uključiti djecu u proces pripreme jela od voća i povrća, te ih na taj način motivirati da razviju pozitivan stav prema konzumaciji ovih važnih namirnica.
I tako smo petkom počeli sjeckati, miksati, kuhati i djeci su se ove aktivnosti jako svidjele. Sami su predlagali jela koja bi mogli spremati, istraživali recepte, pisali popise namirnica koje su nam potrebne, mjerili količine sastojaka, istraživali različite teksture, mirise i okuse. Pravili smo voćne ražnjiće, sokove, kolačiće, kompote, smootie, sladolede, jogurte, kuhali juhice, pekli kolačiće i razne kruhove. Svaki petak smo našu sobu pretvarali u pravu malu kuhinju te smo na kraju zajedno konzumirali jela koja smo taj dan napravili.
Ovim projektom uspjeli smo kod djece razviti pozitivan odnos prema zdravoj hrani, te su počeli konzumirati više zdrave hrane, usvojili pravilno ponašanje za stolom, a postali su i otvoreniji prema novim jelima. Nadamo se da će im ove navike ostati te da će i u budućnosti birati zdravije jela.
Odgojiteljice:
Mia Božić-Brnić i Marijana Grbeša
poludnevni jutarnji program s integriranim programom Montessori pedagogije – od 07:30 do 13:00 sati
poludnevni jutarnji program - od 07:30 do 13:00
2 skupine poludnevni poslijepodnevni program – od 13:30 do 19:00 sati
Kneza Trpimira 8, 21212 Kaštel Sućurac
021 224-619
Marijana Grbeša
individualni sastanci s roditeljima: srijeda 13.00 -13.30
Maja Karlović (odgovorna odgojiteljica)
individualni sastanci s roditeljima: srijeda 13.00 -13.30
Matea Brčić i Jelena Leskur
individualni sastanci s roditeljima: utorak 19.00 -19.30
Ljiljana Radman Podrug
individualni sastanci s roditeljima: utorak 19.00 -19.30
Napomena: